Od Omanskog Sultanata preko Republike Libije do Kraljevstva Maroko na atlantskoj obali: Preko 300 milijuna ljudi se sporazumijeva na arapskom.
Mnogobrojni regionalni arapski dijalekti se razlikuju do te mjere, da je sporazumijevanje između govornika različitog dijalekta, drugog porijekla jako teško, gotovo nemoguće. Kako bi se takve komplikacije zaobišle, uveden je standardni arapski koji se koristi kao multifunkcionalni književni jezik.
Moderni arapski se uvelike razlikuje od klasičnog arapksog, kakav je pisan u Kur‘anu, po vokabularu (pošto se kroz stoljeća jako proširio), po gramatici i po izgovoru.
Arapski pripada afrazijskoj jezičnoj skupini i u podskupini je semitskih jezika. U tu skupinu se ubrajaju, osim standardnog arapskog i mnogih njegovih dijalekta (kao npr. saudijski, egipatski ili marokanski) i hebrejski (sa svojom modernom varijantom Ivrit), aramejski i mnogi etiopijski govori.
Arapski je jedan od šest službenih jezika Ujedinjenih Naroda (UN-a), uz engleski, francuski, španjolski, kineski i ruski.